Koliko sam dobro trčao? (prvi dio)

Neki će reći da je dobar trening svaki onaj od kojeg se dobro oznojiš, te da je dobar rezultat na nekoj dionici trčanja (recimo 5 km) ono vrijeme koje je bolje od tvog prethodnog vremena. Fair enough, ali matematičar u meni želi kvantizirati uspjeh treninga trčanja. Ako sam pretrčao S kilometara u T vremena, koliko sam dobro trčao?

Naravno, nije svejedno jesam li trčao konstantnom brzinom ili sam, recimo, naizmjence ubrzavao i usporavao; a ni parametre poput temperature zraka, nagiba staze i brzine vjetra ne treba uvijek zanemariti. Ipak, radi jednostavnosti, zanemarit ćemo ih i pretpostaviti idealne uvjete, te da se brzina nije mnogo mijenjala tijekom trčanja, tj. da nije riječ o intervalnom treningu (koji je često efektivniji, ali to je druga tema).

I dalje, moguća su različita shvaćanja gornjeg pitanja:

  1. Koliko bi odrađeni trk bio uspješan u kontekstu neke utrke, odnosno, koliko je uspješan s obzirom na sposobnost koju pokazuje?
  2. Koliko je iscrpljujući?

Prvo shvaćanje rangiralo bi vrhunski otrčan sprint daleko bolje od osrednje otrčanog maratona, dok bi drugo shvaćanje učinilo upravo suprotno.

Što se tiče drugog pitanja (iscrpljujući), jedna je moguća strategija procijeniti utrošene kalorije, a one (ako sam dobro shvatio guglajući) najviše ovise o prijeđenom putu, dakle, o umnošku brzine i vremena. U tom bi smislu sporo otrčan maraton bio izjednačen s brzo otrčanim maratonom (“while running it doesn’t matter what speed you run a given distance, you will burn the same amount of calories as long as the distance is the same”, izvor). Čak mi se iz formula koje se spominju na webu (recimo ovdje) čini da bi sporiji trk na istoj udaljenosti potrošio malo više kalorija, jer se formula (kad zanemarimo masu i druge konstante) svodi na nešto tipa vrijeme * (0.2*brzina + 3.5) = 0.2*put + 3.5*vrijeme. To mi je neobično jer bi nas vremenski kraći trk na istoj dionici trebao više iscrpiti. S druge strane, možda se stvarno utroši manje energije jer imamo manje doticaja s tlom. Ako netko zna više, neka napiše u komentar.

Prvo je pitanje zanimljivije i u nastavku teksta okrećem se njemu. Pretpostavimo, dakle, da trčimo S metara za T sekundi konstantnom brzinom od V = S/T metara u sekundi. Najprije primijetimo:

  • veća brzina uvijek povećava uspjeh trka (bilo da fiksiramo vrijeme, bilo da fiksiramo put),
  • dulji put uvijek povećava uspjeh trka (bilo da fiksiramo vrijeme, bilo da fiksiramo brzinu),
  • ali vrijeme tako izravno ne utječe na uspjeh (ako je brzina fiksna, bolje je veće vrijeme; ako je put fiksan, bolje je kraće vrijeme).

Možemo stoga reći da je uspjeh neka kombinacija puta i brzine, S*V ili tako nešto. Što točno? O tome ću idući put, a ako imate ideju, napišite u komentar.

2 misli o “Koliko sam dobro trčao? (prvi dio)

  1. Povratni ping: Kategorizacija blogaritamskih objava | Blogaritam

  2. Povratni ping: Koliko sam dobro trčao? (drugi dio) | Blogaritam

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s