Odijelo ne čini čovjeka. Ali što čini križaljku?

Ljeto je odmor za dušu i tijelo pa se vraćam na matematičke teme. Tu mislim na matematiku u širem smislu, jer križaljka i žongliranje riječima nisu drugo nego lijepa jezična kombinatorika. Pokušavam napraviti program koji će iz liste riječi hrvatskog (ili nekog drugog) jezika složiti križaljku. To nije nimalo jednostavno i trenutačno je moj program poprilično lošiji od ljudskih majstora enigmatičara. Mogu li ih sustići?

Da bismo osvijestili u čemu je stvar, potrudio sam se na jednom mjestu prikupiti komponente koje su važne za dobru križaljku. One nisu međusobno neovisne, nego uglavnom jedna podupire drugu, ali vrijedi razmotriti svaku ponaosob.

• Broj crnih polja. Riječ je o “praznim” poljima koja u križaljci razdvajaju riječi (ostala polja sadrže slova). Ovo je osnovna i najlakše uočljiva metrika. Cilj je, naravno, da ih bude što manje. Enigmatičari lako dođu do cca 12%, a ispod 10% je majstorstvo.
• Duljina riječi. Križaljka je ljepša i zanimljivija što su u njoj dulji pojmovi. Dobra križaljka često će imati nekoliko dugačkih pojmova koji prolaze cijelom križaljkom ili njenim većim dijelom. Također se gleda prosječna duljina riječi. Što dulje, to bolje! Ako je mnogo kratkih riječi (od 1-3 slova), to kvari dojam. S tim u vezi se, primjerice, u dobroj križaljci izbjegavaju jednoslovi i dvoslovi, koji se obično opisuju nekom pokratom ili inicijalima neke poznate ili ne baš poznate osobe.
• Velike bjeline. Riječ je o nekom dijelu križaljke koji sadrži samo slova, tj. nema crnih polja. Jako je teško dobiti veliku bjelinu! Primjerice, na slici je križaljka Nebojše Dragomirovića – sastavljena na natjecanju unutar 2.5 sata – koja u sredini ima bjelinu dimenzija 6 x 7:

• Prožetost. Dijelovi križaljke trebaju biti biti dobro povezani. To recimo znači da se izbjegavaju lanci crnih polja koji bi razdvojili križaljku na slabo povezana područja. Primjerice, ako imamo veći broj crnih polja poredanih dijagonalno, onda pojmovi s jedne i druge njihove strane nisu povezani – ne čine cjelinu, nego se križaljka raspada na dvije manje.
• Zanimljivost sadržaja. Aktualni, a ne zastarjeli pojmovi; poznate osobe, mjesta, filmovi; zanimljive fraze (npr. krokodilske suze); uporaba niskofrekventnih pojmova umjesto onih koji su u križaljkama česti; tematske križaljke s većim brojem srodnih pojmova; izbjegavanje ponavljanja iste riječi ili korijena riječi (npr. Francis i Francuska).
• Rješivost, izbjegavanje vrlo opskurnih pojmova; normiranost riječi (nominativ, infinitiv i slično).

Ovo nije sve; moguće je u križaljci biti kreativan na razne načine, primjerice u njenom obliku ili nekoj lijepoj pravilnosti rasporeda crnih polja. A o programu koji pokušavam napraviti i njegovom algoritmu, koji će vjerojatno ostati nedorastao većini ovih zahtjeva, bit će riječi u nekoj od idućih objava. Kao što bi rekao Robert Wyatt, if you’re still there – stay tuned!